Upoznajmo BiH / Bosanska Krupa

Jelena Trivić oduševila svojim umijećem sa loptom (VIDEO)
June 28, 2020
Uloga Srpske pravoslavne crkve u agresiji na BiH: Šampanjac se točio kada su protjerivani muslimani
June 28, 2020

Upoznajmo BiH / Bosanska Krupa

Bosanska Krupa je smještena na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, u dolini Une i Krušnice, Bosanska Krupa je krajiški gradić ukrašen prirodnim ljepotama i kulturno-historijskim blagom.

Ime je dobila po staroslavenskoj riječi “krupa”, koja ima više značenja, a prema jednoj od najprihvaćenijih teorija, Bosanska Krupa je dobila ime po djevojci koja se zvala Krupana i koja je živjela u mjestu na kojem je sada Krupa.
Jedno vrijeme bila je pod upravom hrvatskih kraljeva i Ugarske, a u 10. stoljeću ulazi u sastav župe Pset, kojoj se u 13. stoljeću gubi ime. Tvrđava, koju je, prema legendi, sazidala djevojka Krupana, postojala je u 13. stoljeću.Ova bosanskokrupska općina prije rata je bila jedna od većih općina u Bosni i Hercegovini. Imala je površinu od 778 km².

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Bosanska Krupa je imala 58 212 stanovnika.
Po završetku rata, općina Bosanska Krupa je teritorijalno podijeljena na tri općine i to: Općina Bužim, Krupa na Uni i Bosanska Krupa.
Sada njena veličina iznosi 556 km² i broji oko 25 545 stanovnika.
Graniči s općinom Dvor u RH, te općinama Krupa na Uni, Sanski Most, Bosanski Petrovac, Bihać, Cazin i Bužim u Bosni i Hercegovini.

Geografski položaj

Bosanska Krupa je smještena u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

U geografskoj literaturi naziva se još i Unska krajina. U srednjem Pounju s obje strane rijeke Une, okružena je s juga planinom Grmeč, a s druge strane relativno niskim pobrđem i površinama visokim 200-300 m. Jugozapadne strane kotline građene su od krednih i rudistnih krečnjaka. Dno kotline je pokriveno slojevima mlađeg tercijara (lapovi, gline, laporoviti krečnjaci i pjeskoviti lapovi)
Sredinom grada kroz kotlinu teče rijeka Una pravcem JZ-SI, a s juga Krušnica, njena desna pritoka duga 6 km. Ona u luku obilazi brdo Hum i ulijeva se u Unu na sjevernoj strani grada. Zanimljivo je konstatovati da se rukavac zvani Unadžik u gradu spaja sa Krušnicom i tako na SRC „Ada“ tvori veliko riječno ostrvo. Krušnica se ulijeva u Unu pola kilometra nizvodno.

U astronomsko-geografskom položaju Bosanska Krupa se nalazi na 44° 53′ 6” s.g.š i 16° 9′ 31” i.g.d., te na 177 m nadmorske visine.

Neki topografski elementi bili su odlučujući za postanak i razvoj Bosanske Krupe, gdje su Una i Krušnica stvorile više otoka koji znatno olakšavaju prelaz preko glavne rijeke. Visoka i strma krečnjačka stijena iznad desne obale poslužila je kao najsigurnija lokacija za utvrđenja, a brdo Hum oko 230 m između Une i Krušnice potpuno dominira kotlinom i svim saobraćajnim pravcima kroz nju. O strateškoj važnosti Huma govore ostaci utvrđenja i rovova iz prošlog rata (NOB). Padine ovog brijega i terase u podnožju Huma i Lipika između Une i Krušnice pružale su solidnu osnovu za dalje širenje naselja.

Kotlina je vrlo plodna i uvijek je bila pogodna za poljoprivredu.
Saobraćajni položaj Bosanske Krupe je vrlo povoljan u odnosu na okolne regije i njihova središta. Unska željeznica i cesta omogućavaju brže i jednostavne veze s primorskim i panonskim krajevima. Bosanska Krupa je udaljena od Bihaća i Bosanskog Novog (Novi Grad) po 34 km, od Banje Luke 122, od Zagreba 148, a od Splita 245-250 km.
Ceste sporednog značenja ukrštaju se u Krupskoj kotlini sa glavnom cestom i prugom duž Une i povezuju Bosansku Krupu sa Sanskim Mostom, Bosanskim Petrovcem i Cazinom.

Historija

Područje današnje krupske općine bilo je naseljeno još u prethistorijsko doba. Na to podsjećaju lokaliteti zvani Gradine, a kao sigurni dokazi služe materijalni ostaci iz tog vremena. Područje Bosanske Krupe i okoline bilo je periferna teritorija keltsko-ilirskog plemena Japoda. U srednjem vijeku područje današnje bosanskokrupske općine pripadalo je od desetog vijeka župi zvana Pset.

Neki historičari smatraju da je današnja Bosanska Krupa u prvo vrijeme nosila ime Pset. U 13. vijeku gubi se ime Pset i prvi put se javlja ime Krupa. U 14. i 15. stoljeću krupsko područje bilo je relativno gusto naseljeno.
Od posebnog značaja bile su srednjovjekovne tvrđave koje su služile u ratne svrhe. Za tvrđavu u Bosanskoj Krupi, čiji se ostaci nalaze na brežuljku zvanom Grad, zna se da je postojala u 13. vijeku, ali se ne zna ko je bio njen graditelj. Po legendi ovu tvrđavu ozidala je djevojka Krupana.

Tvrđava Pset

Prvi poznati gospodari Krupe i krupske tvrđave bili su već u 13. vijeku feudalci Babonići. Srednjovjekovna Krupa bila je najvažnije mjesto u srednjem Pounju.
Poslije pada bosanske srednjovjekovne države 1463. godine počeli su Turci postepeno osvajati i teritoriju oko Une. Prvi jači napad Turaka na Krupu izvršen je 1509. godine kada je pod krupskom tvrđavom stiglo 2000 turskih vojnika. Odmah po osvajanju Turci su u Krupi postavili posebnog vojnog zapovjednika u zvanju kapetana, to je jedna od prvih turskih kapetanija u Bosni. Sjedište kapetana bilo je prvo u Krupi, zatim u Bužimu, pa opet u Krupi. Prvi krupski kapetani bili su iz porodice Badnjevića.
U toku cijelog 16. i 17. vijeka na području između Krupe i Une nije bilo mira i stabilnih granica između turskog i austrijskog carstva.

U prvoj polovini 18. vijeka begovska porodica Badnjevića izgubila je krupsku kapetaniju, a kapetanska čast pripala je porodici Arnautovića, koji su se kasnije po gradu Krupi prezivali Krupići. Krajem 18. vijeka krupskoj kapetaniji pripadali su utvrđeni gradovi Krupa, Otoka, Bužim, Jezerski, Vrnograč i Todorovo. U 19. vijeku Krupa je bila poznati trgovački centar. 1894. godine Austrijanci su porušili Bosansku Krupu.

Nakon završetka Prvog svjetskog rata i sloma Austo-Ugarske, Krupa je u sastavu Kraljevine SHS, a Zatim Jugoslavije. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, Bosanska Krupa se nalazila u sastavu SFRJ.
21. aprila 1992. godine srpski dobrovoljci iz okolnih sela uz pomoć bivše JNA napali su Bosansku Krupu i zauzeli pola grada do rijeke Une. Sve do 17. septembra 1995. godine prva borbena linija između agresorskih jedinica i Armije Bosne i Hercegovine nalazila se u centru Bosanske Krupe. Agresor je protjerao kompletno muslimansko stanovništvo sa teritorije koju je kontrolisao. U dijelu Bosanske Krupe pod srpskom kontrolom nalazili su se logori za muslimane. Opljačkan, popaljen i porušen grad, agresorske jedinice su u bijegu napustile 17. septembra 1995. godine pred ofanzivom Armije BiH i bosanskokrupske 511. slavne brdske brigade.

Razvoj

Bosanska Krupa se razvila oko jednog stjenovitog brežuljka na kojem je stajao stari srednjovjekovni grad i predgrađe opasani jakim zidinama. Po tome je Bosanska Krupa akropolski tip naselja poput Cazina.
Oko tvrđave ispod brda Hum i na terasi između Une i Krušnice, razvilo se postepeno više mahala. Najstarija je čaršija, današnji centar grada sa džamijom i dvije crkve.
Pravoslavna crkva je bila uništena još u prošlom ratu (NOR), da bi bila ponovo obnovljena prije odbrambeno – oslobodilačkog rata (1992 – 1995), a katolična poslije rata. Ispod stare tvrđave kod gradske česme (Idrinovac) nalazi se raskšće cesta za Bihać, Bosanski Novi, Bosanski Petrovac i druga mjesta u neposrednom okruženju.


Popis stanovništva iz 1895. god. prvi put obuhvata i mahale na lijevoj obali Une kao što su Tećija, Krčana i Bužimkići. Željeznička pruga i cesta od najnovijeg bremena industrije dali su glavni poticaj širenju grada na lijevoj obali Une. Između starog i novog mosta, te oko željezničke stanice i nekadašnjeg kombinata drvne industrije „Una“, razvile su se mahale Međumostovi, Kalender, Hodžinac i Halkići.
Grad se sada širi ravnomjerno s obje strane rijeke, ali je činjenica da je do sada više izgrađen na desnoj obali, tj. između Une i Krušnice.
Sada se grad izgrađuje po urbanističkom planu, a obnavljaju se i porušeni objekti. Gradi se nova infrastruktura (putevi, vodovodna mreža, PTT mreža), pa time grad poprima sasvim novi i moderniji izgled.

Prirodna bogatstva

Šume zahvataju najveći dio krupskog područja i uglavnom su listopadne. Najzastupljenije vrste drveta su bukva, grab, cer, a i manje vrijedno grmno drveće kao što je lijeska, dren, glog i dr. Veći dio šumskih površina čine srednje i niske šume, a ima i šikara. Na području planine Grmeč i njenim padinama nalazi se četinarska vegetacija sa smrčom i jelom. Na više mjesta susreće se paprat sa brdskim pašnjacima.


Dno unske doline i njenih pritoka je pod livadama i njivama zasijanih kukuruzom, pšenicom i povrćem. Obale Une su obrasle vrbom i jovom, a ponegdje nailazimo i na topolu. Vegetacija počinje u aprilu, a prestaje u oktobru. Temperature iznad 10 °C javljaju se u svih 200 dana vegetacionog perioda što je sasvim dovoljno za razvitak svih vrsta šumskog drveća i ostale vegetacije.
Šumska prostranstva daju vrlo povoljne uslove za staništa mnogobrojnih životinja. Susreću se vrste divljači poput zečeva, lisica, kuna, vjeverica, divljih svinja, srndaća itd., ali i mnogobrojna pernasta divljač kao što su fazani, orlovi, divlje patke, rode, laste, vrane, svrake itd.
Rijeke Una i Krušnica su veoma bogate svim vrstama riba. Malo je onih koji ne izlaze na obalu Une da se nadmudruju s ratobornom mladicom, pastrmkom, štukom, škobaljom ili lipljenom. Ovakva zastupljenost mnogobrojnih vrsta, veličina šumskog prostora i prisustvo rijeka, pružaju velike mogućnosti razvoja lovnog i ribolovnog turizma.

Privreda

Ključne industrije u Bosanskoj Krupi su metalna, drvna, poljoprivredna i prehrambena. Najzapaženiji rezultati u posljednje vrijeme postignuti su u segmentu površinske zaštite metala, odnosno galvanizacije, proizvodnje kabina za radne mašine, proizvodnje karoserija za motorna vozila, fine obrade metala.
Većina tih djelatnosti obavlja se u poslovnim zonama (Pilana, Industrijska zona).
Inače, općina raspolaže sa tri poslovne zone, osim već pomenutih koje su skoro u potpunosti iskorištene postoji i Vatreni mlin koja se nalazi u fazi pripreme.

U Bosanskoj Krupi egzistira 18 poljoprivrednih kompanija, 20 drvoprerađivačkih i 5 pilana, te 12 metaloprerađivačkih kompanija od kojih 4 ostvaruju preko 75% od ukupnog izvoza u općini.
Na prostoru općine ima 1.500 poljoprivrednih gazdinstava, oko 3.500 pčelinjih društava, preko 3.500 ha sjetvenih površina pod žitaricama, krmnim biljem, voćem i povrćem, te preko 10.000 m² plasteničke proizvodnje.


Bosanska Krupa je prva u proizvodnji mlijeka, jagodičastog voća, povrća i meda na području Unsko-sanskog kantona, a postaje i grad malih sajmova čiju okosnicu čine proizvođači zdrave hrane i osiguranje razvojnih programa i uslova boljeg življenja.
Od ukupne površine 48% obuhvata šumsko zemljište pa su značajne zalihe drvne mase (liščara i četinara). Proizvodi od drveta iz Bosanske Krupe se plasiraju na tržišta Austrije, Hrvatske, Italije, Engleske.

Među najznačajnijim bosanskokrupskim privrednim subjetima su:
Krupa-kabine, Bosankar, ZAH, Novi Most, Smrča, Jela-Grmeč, Ba&Ham, Adaco, MS-Alem, Perna-F.

Turistička ponuda općine bazirana je na izuzetnim prirodnim ljepotama, čak i u samom centru grada, kao i bogatim kulturno-historijskim naslijeđem.

Turistima se nudi posjeta Starom gradu, tvrđavi Pset, koja se nalazi u samom centru grada, na obali rijeke Une. U podnožju Starog grada nalazi se i stari drveni most koji povezuje obale Une i preko kojega se dolazi do izletišta Male ade, koje se sastoji od sedam riječnih ada na Uni povezanih drvenim mostovima, opremljenih potrebnim mobilijarom, dječjim igralištem, ljetnim terasama… U gradu se nalazi i kamena zgrada Doma kulture, koja je građena 1902. godine, u kojoj je smješten nacionalni spomenik ‘Zavičajna zbirka grafika Boška Karanovića’, koja je također zanimljiva turistima. Iz grada vodi i 4,5 kilometara duga pješačka staza prema uređenom izletištu Šujnovac koje je svojim položajem u kotlini koja vodi do planine Grmeč svojevrsna vazdušna banja.

Tokom turističke sezone održavaju se mnogobrojne kulturno-sportske manifestacije, a tradicionalna manifestacija ‘Unski lađari’ održava se već 40 godina u toku ljeta i ona je zapravo utrka tradicionalnih unskih lađa koja okupi više hiljada gledalaca.

Poznate ličnosti



U Hašanima kod Bosanske Krupe rođen je i književnik Branko Ćopić, a u Bosanskoj Krupi se rodio i glumac i pjesnik koji živi i radi u Zagrebu Enes Kišević.

AJB

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *